Start&Stop: Fiatov izum koji je danas postao standard

Posljednjih godina Start&Stop postao je tehnologija prisutna u gotovo svakom novom automobilu. No, možda svi ne znaju da je ovaj uređaj, koji proizvođači automobila smatraju ključnim za smanjenje emisija i potrošnje u gradskoj vožnji, plod ideje rođene prije više od četrdeset godina u Torinu.

To nije izum novog tisućljeća; njegovi počeci sežu u 80-e godine prošlog stoljeća, kada je Fiatov istraživački centar počeo proučavati koliko vremena automobil provodi stojeći s upaljenim motorom. Tako je Mauro Palitto, tadašnji voditelj modela Ritmo i Regata, razvio elektronički uređaj sposoban ugasiti motor tijekom zaustavljanja i automatski ga ponovno pokrenuti. Prva komercijalna primjena bila je na modelu Fiat Regata ES (Energy Saving) 1983. godine (na slikama): prvi automobil na svijetu s ovim automatskim sustavom u serijskoj opremi.

Fiat Regata ES, a kasnije i verzija City-Matic, imale su upravljačku jedinicu koja je kontrolirala automatsko gašenje i ponovno pokretanje. Ipak, javnost tada nije bila spremna: mnogi su vozači patili od tzv. “anksioznosti kretanja”, strahujući da se motor neće upaliti kada se upali zeleno svjetlo. Nakon tog prvog eksperimenta na Regati, tehnologija je napredovala sporim, ali sigurnim koracima.

Tijekom 90-ih i 2000-ih različiti su proizvođači eksperimentirali s varijantama Start&Stop sustava, sve do masovne primjene u modernim vozilima. Namjenski sustavi, reverzibilni alternatori i sofisticiranije upravljačke jedinice omogućili su veću pouzdanost i brzinu pri ponovnom paljenju. To je postalo standard za automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem krajem 2000-ih i početkom 2010-ih, pomažući u postizanju ciljeva smanjenja potrošnje i emisija koje su nametale sve strože norme.

U usporedbi s Fiat Regatom iz 80-ih, moderni sustavi su svjetlosnim godinama ispred zahvaljujući detaljnom elektroničkom upravljanju. Danas upravljačka jedinica prati desetke parametara prije nego što izda naredbu za gašenje: provjerava stanje akumulatora putem pametnog IBS senzora i potvrđuje je li temperatura rashladne tekućine optimalna.

Prioritet ima i klimatski komfor, pa sustav ne reagira ako klima-uređaj zahtijeva previše energije za hlađenje kabine. Kako bi izdržali ovaj mehanički napor, moderni automobili koriste pojačane elektropokretače (anlasere) i specifične akumulatore tipa AGM ili EFB, dizajnirane da izdrže stotine tisuća ciklusa paljenja.

Unatoč deklariranim prednostima, ova tehnologija nikada nije bila univerzalno omiljena. Vozači i mehaničari ponekad se žale na vibracije, manje glatko kretanje i sumnje u trošenje komponenti poput elektropokretača ili akumulatora, iako je većina tih strahova ublažena dijelovima koji su namjenski projektirani za tu svrhu.

Danas se, međutim, kontekst brzo mijenja. S dolaskom hibridnih i električnih automobila, automatsko gašenje motora s unutarnjim izgaranjem postaje sastavni dio upravljanja pogonskim sklopom (powertrain).